Iza svake je ostalo ime

      Jednom mi je rekla da si je našila osmijeh na lice, ali vrlo brzo se poderao i više ga nije mogla zakrpati.   Iza svake je ostalo ime knjiga je osam priča o osam žena nagrađena Malteškom nacionalnom književnom nagradom. Biti „stvarna“ žena i biti Maltežanka potka je svih priča, a Azzopardi je, kako i sama napominje, željela dati glas ženama različitih provenijencija i osobnosti (radnice, pjesnikinje, prosjakinje...) jer u malteškoj književnosti žene su najčešće prikazivane kroz stereotipe: žena kao majka, kao inspiracija ili kao prostitutka. Neobična je običnost likova u ovoj knjizi; sve redom obične su žene jake osobnosti. Ako su i čudne ili opsesivne, snaga njihovih karaktera zabljesnut će nas. Sandra ostavlja ključeve nepoznatim muškarcima koje tako osvaja pa napušta. Priča o Gracey donosi element nadnaravnoga ili je Gracey tek projekcija potisnute putenosti prodavačice Helene. Graceyn monolog pršti senzualnošću i jedan je od vrhunaca ove proze. Roża cijeli život čeka: nekada muža, a sada smrt. Mrtva je, a živa i šije ukopne haljine. Polly su oduzeli dijete pa sada tješi svoje lutke kao da su joj djeca. Svoj krešendo zbirka postiže u njezinoj priči, koja preispisuje i sve ostale. Ove priče uvrštavaju se među najznačajnija postignuća nove generacije malteških pisaca. U njima nalazimo stilske i jezične pomake od uobičajenoga, crni humor, kritiku društva (konzervatizma, utjecaja crkve, života u malim sredinama, ispraznosti političkih govora i obećanja). Krajolik koji Azzopardi opisuje, unutarnji i vanjski, malteški je, mediteranski, i nama blizak, a ova zbirka prvo je malteško djelo u cijelosti prevedeno na hrvatski.   O autorici: Clare Azzopardi (1977.) nagrađivana je malteška spisateljica koja piše za djecu i odrasle. Predaje književnost na Sveučilištu na Malti. Svoju prvu zbirku kratkih priča Zelena linija objavila je 2006. godine. Za tu knjigu nagrađena je Malteškom nacionalnom književnom nagradom, kao i za zbirku osam kratkih priča Iza svake je ostalo ime (2014.). Dobitnica je i Malteške književne nagrade za dječju književnost. U svojim djelima eksperimentira s jezikom i stilskim registrima te otvara i kontroverzne društvene i političke teme. Istaknula se radom na projektima malteške nevladine organizacije Inizjamed čiji je cilj promovirati književnost na Malti i izvan nje. Inizjamed je organizirao mnoge književne festivale i radionice i pridonio promociji malteške književnosti u svijetu. Djela su joj prevedena na više stranih jezika, a objavljivana su i u mnogim svjetskim književnim časopisima i zbornicima ( Transcript, In Focus, Cúirt 21, Skald, Words without Borders, Novel of the World …). Godine 2016. na Londonskom sajmu knjiga proglašena je jednim od deset Novih glasova Europe u sklopu projekta Literary Europe Live koji je pokrenula međunarodna platforma za poticanje književne razmjene Literature Across Frontiers.   O prevoditeljici: Marina Horkić (1953., Zagreb) diplomirala je engleski i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prevođenjem s engleskog bavi se u slobodno vrijeme, već više od trideset godina, i prevela je dosad pedesetak naslova istaknutih autora (Aldous Huxley, Ernest Hemingway, Doris Lessing, Kingsley Amis, Peter Ackroyd, John Le Carré, Carlos Castaneda, Chimamanda Ngozi Adichie, Jeffrey Eugenides, Jonathan Franzen, Zadie Smith i mnogi drugi). Dugogodišnja je članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Autorica je romana Seks, domovina i rock ‘n’ roll (2013.). Također se bavi pedagoškim radom te je suosnivačica škole za strane jezike Nova Varšavska u kojoj predaje svim dobnim skupinama.